Richard Anderson, nutriconist i biokemičar pri istraživačkom centru Beltsville Human Nutrition Research Center u SAD-u istražuje cimet već gotovo dvadeset godina te na osnovu bogatog znanstvenog iskustva zaključuje: "Cimet je bolji od češnjaka. Mnogo bolji!"
Uljne tvari topive u mastima koje cimet sadrži odgovorne su za specifičnu aromu i okus, no i za manji broj zdravstvenih dobrobiti. Za zdravlje su mnogo važniji polifenoli koji su topivi u vodi, tvrdi Anderson koji ih je izolirao i opisao koristeći metode masene i NMR spektroskopije te dokazao kako ove tvari u in vitro uvjetima povećavaju stopu metabolizma glukoze ovisnog o inzulinu za oko 20 puta.
Anderson navodi i kako, uz činjenicu da potiče učinkovitost inzulina, cimet ima antioksidativna, antibakterijska, antiupalna i svojstva protiv raka. Uz to, može smanjiti i krvni tlak, kolesterol, pa i količinu tjelesne masnoće. Znanstvenik vjeruje i kako bi cimet mogao pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti jer je u nedavno objavljenoj studiji opisao sposobnost ekstrakta cimeta da inhibira neke od toksičnih nakupina bjelančevina za koje se zna da se pojavljuju u mozgu oboljelih.
Jeya Henry, znanstvenik sa Sveučilišta Oxford Brookes, ne smatra da je cimet u zdravstvenom smislu bolji do češnjaka, nego ga stavlja na treće mjesto svojeg tzv. "must have" popisa, odmah poslije češnjaka i kurkume.
"Svaki put kad testiramo neku drugu tvar i usporedimo je s cimetom, cimet pobjeđuje", pojašnjava Anderson i dodaje kao su polifenoli cimeta učinkovitiji antioksidansi od resveratola koji se nalazi u crvenom vinu i soku od grožđa, kao i od katehina iz zelenog čaja.
Znanstvenik tvrdi kako potrebne dnevne doze cimeta ne moraju biti velike. On, primjerice, od kako ga je počeo proučavati, uzima cimet kao dodatak narančinu soku, doručku i kavi. Odnedavno uzima i 1,5 grama ekstrakta cimeta u obliku tablete jednom dnevno.
Primjedbe
Objavi komentar